TREĆI HRVATSKI RURALNI PARLAMENT
Inicijativa pametna sela pokrenuta je u Europskom parlamentu 2017. s ciljem adresiranja problema depopulacije i odljeva mozgova iz europskih sela u europska urbana područja, i zaživjela je donošenjem Akcijskog plana EU-a za pametna sela Europske komisije. Obzirom da je svako ruralno područje i selo socioekonomski specifično, a specifične su i poteškoće i izazovi s kojima se ono susreće, teško je definirati uniforman pojam pametnog sela. Ipak, postoje neke karakteristike koje su svim pametnim selima zajedničke. Prema Akcijskom planu, pametna sela određena su kao ruralna područja/ zajednice koje se temelje na postojećim snagama, dostupnim sredstvima i razvoju novih mogućnosti, odnosno područja / zajednice gdje se tradicionalne i nove mreže i usluge poboljšavaju digitalnim i telekomunikacijskim tehnologijama, inovacijama te boljom upotrebom znanja. Koncept pametnih sela temelji se na nadogradnji dosadašnje politike ruralnog razvoja.
TEMELJ PAMETNIH SELA – UKLJUČIVANJE STANOVNIŠTVA ZA UTVRĐIVANJE PROJEKATA I CILJEVA TE OSMIŠLJAVANJE LOKALNOG RAZVOJA
Glavna ideja koncepta jest omogućiti lokalnom stanovništvu, koje je upoznato s mogućnostima i potrebama svoje lokalne zajednice, da samo odlučuje o budućnosti te tako usmjerava lokalni društveni i gospodarski razvoj. Srž projekta pametnog sela jest čovjek koji u svojoj sredini uživa jednake povlastice u pogledu gospodarstva, društva, obrazovanja i zdravstva kao i gradsko stanovništvo.
Za razliku od pametnih gradova, po uzoru na koje su i osmišljena, a koji se putem digitalnih tehnologija fokusiraju na tzv. Big Data9 i mogućnosti preobrazbe i unaprjeđenja načina na koji funkcioniraju, pametna sela naglašavaju važnost lokalne zajednice kojoj prepuštaju strateško planiranje razvoja, uz ili bez upotrebe digitalnih tehnologija.
Iz toga proizlazi kako su osnovne karakteristike svakog pametnog sela sljedeće:
- zamjena tradicionalnih mreža i usluga digitalnim
- bolja upotreba znanja u korist građana i poduzeća
- bolja kvaliteta života i veći životni standard
- bolja iskorištenost dostupnih resursa
- nove mogućnosti za životnu sredinu.
Osim toga, karakteriziraju i ulaganja u infrastrukturu, razvoj poslovanja, dobro upravljanje, jačanje ljudskog kapitala i izgradnju dodatnih kapaciteta i zajednice.
Prema Strategiji prostornog razvoja Republike Hrvatske, ruralna područja pokrivaju značajan dio hrvatskog teritorija, te su ta područja suočena s problemom depopulacije, slabe gustoće naseljenosti i napuštenosti ruralnih područja.
Uzimajući u aspekt probleme ruralnog područja Republike Hrvatske određeno je 5 glavnih smjernica za tranziciju naših sela.
Pet ključnih elemenata za pokretanje pametnih sela su:
- Reagiranje na depopulaciju i demografske promjene
- Pronalaženje lokalnih rješenja za ukidanje javnih sredstava i centralizaciju javnih službi
- Korištenje vezama s malim gradovima i gradovima
- Maksimiziranje uloge ruralnih područja u prijelazu na zeleno kružno gospodarstvo
- Promicanje digitalne transformacije ruralnih područja
